The NAMIBIAN Constitution (from a Biblical Perspective)
ETUKULWA 4:
Uufemba, emanguluko nomaano
¹¹Okufimaneka oipango kashifi oshiima shidule eenghono doye nefikilo loye. ¹²kashili meulu, opo u tye ngeno: olyelye te tu londele ko keulu, ndele te ke shit u talela ko, opo tu shi ude, tu shi wanife. ¹³Kashili kombada yefuta opo utye olyleye te ke shit u talelako, opo tu shi ude, tu shi wanife? ¹⁴Ndelenee ondjovo oi li popepi naave unene mokanya koye nomomutima woye, opo u I wanife. ¹⁹Ame ohandi ifana eulu nedu li ninge nena eli eendombwedi oku mu vela ombedi. Onde mu hololela omwenyo nefyo, enangeko noupuna ne tulomutima. Hoololeni hano omwenyo mu shiive okukala nomwenyo, nye noludalo leni ²⁰ngeenege omu hole oOmwene Kalunga keni nokupwilikina ondaka yaye nokukanyatela muye. Osheshi osho oukalimwenyo woye noule womafiku oye, opo u ushiive okukala moshilongo osho omwenene a udanekela ooxo Abraham naJakob nokwaana yee eshi vapa (Deuteronomion 30:11-14 &19:20).
Momilandu fyee katunamo nande oufemba. Ashike otuna emanguluko lokuhoolola. ²¹Elijah okwa fikamene komesho yovanhu aveshe ndele tevapula, “onaini tamukakendabala mukale muna eendjila adishe?” Ngeenge kalunga oye ohamba, mulanduleni.nongeenge Baal oye ohamba mulanduleniyoo (1 Eehamba 18:21). ¹⁵Nongeenge okulongela Kalunga omwafa inamushihala , hano nyee lihoololeleni nyeevene ou tamukalongela, ngeenge Okalunga Okalunga ou ooxokulu va li tavalongele ile Okalunga wo vaAmorite, womedu omu muli. Ndele nee ame novaneumbo lange ohandikalongela Kalunga (Josua 24:15).
³Osheshi kefilonghenda olo nde li pewa ohandi mu lombwele keshe umwe mokati keni muhe lidiladilile kombada yaashi she muyeleka ndele kendabaleni okudiladila pandjele keshe tuu ou pauhapu wiatavelo laye, olo kalunga a li mupa. ⁴Osheshi ngaashi tu kwete molutu limwe tu na oinhimbu ihapu, ndele oinhimbu aishe kai na oshilonga shimwe ashike. ⁵osho yo nafye nande tu li po vahapu, ofye olutu limwe muKristus ndele mokukalafana kwetu ofye oinhimbu. ⁶ndele out na eeshalinghenda di lili nadi lili pafilo nghenda olo twe li pewa: ngeenge kun a ou e noshili youxunganeki ne I longife paita velo. ⁷ngeenege e na oshilongayakulo, ne shi diinine, ou ta longo ovanhu na kale omudiinini mokulonga. ⁸ngeenge omukumaidi na kumaide; ou ta yandje nomutima muwa; ou omukwateli komesho na kwatele komesho nouladi; ou ta longo eyakulo longhenda; nayakule nehafo (Ovarooma 12:3-8).
Omaano opamepo eelilepo okunghonopeka ovadiinini voukriste vaninge eshi eshi evaifanena vaninge. ²Efilonghenda nombili nai mu hapupalele mokushiiva Kalunga nOmwene wetu Jesus Kristus. ³Osheshi aishe ei otwe I pumbwa ti kale tu nomwenyo netilokalunga, otwe I pewa oshali keenghono daye doukwakalunga mokushiiva ou e tu ifana noshing shaye nouwa waye. ⁴omo tuu omo e tu pa oshali nomaudaneko e nondilo nomanene unene kae shii okuyelekwa opo mu kwatakanifwe nouKalikalunga, ngeenge tamu kukuma enyonauko la kala mounyuni omolwouhalu (2 Petrus 1:2-4).
Kalunga nemunangeke noupuna opo mudidilike kutya omutima waye okwe u patululila keshe umwe. Katuli xwepo; otwayooloka ashike shaashi ouyelele alushe ohau xulifapo omulaulu. Lininipika osheshi uukumwe oo uukwatya womupiriste omuyuuki nokufikifa pamwe eenghono. Otetufikifa pamwe pamhepo meenghedi domouhamba womeulu, kashifi okungwadjula ovanhu ndele okumangulula ovanhu kokudja meedolongo tumanguluke onga ovanamati vaKalunga.
Oipewa yopamhepo iyapuki oyo naana twapumbwa tu wanifepo omalalakano eenghalamwenyo detu. Keshe umwe otadu dulu oku pewa oshipewa shaye opo yo tuholole jesus kristus nuuhamba waye kokombada yedu. Onghee keshe apa ovanhu tava longele kumwe, oinima iwa youhamba wa Kalunga oina okuwanifwa. ⁴eeshali nghenda odi li po di lili nadilili, ndelenee omhepo oyo tuu imwe aike tai di yandje. ⁵opena yoo omayakulo e lili noe e lili ndele omwene oye tuu umwe aeke talongelwa. ⁶noilonga nghono oi lili noi lili, ndele Kalunga ou ta longo mwaaishe oye tuu umwe. ⁷ndele keshe tuu umwe otapewa ehololo lomhepo omolwekwafo laaveshe. ⁸osho umwe ta pewa komhepo eendjovo dounongo nomukwao eendjovo dokushiiva komhepo tuu ei. ⁹umwe eitavelo lomhepo ei,omukwao oshali yokuvelula nomhepo tuu ei imwe. ¹⁰umwe oshali yoilonganghono, mukwao okuxunganeka namukwao okutongola eemhepo; umwe omalaka elili naelili naumwe okufatulula omalaka. ¹¹ndelenee aishe ei otai longwa komhepo tuu ei imwe ta tukulile keshe tuu shaye ngaashi yahala (1 Ovakorinto 12:4-11).
Uunongo
²⁰Uunongo ohaudi pee? Nonhele yeendunge oili pe? Heeno owaholwkwa omesho aaveshe venomwenyo waholekwa needila dokeulu.nande ukonnge meembila ndele topula ovafi, otavekulombwele ashike kutya keshe shimwe vauda okwa li omutoto. Kalunga yeemwene okushi ondjila yuunomgo naapa tauhangika.okushi apa pena keshe shimwe kombada yedu. Okuwete keshe shimwe shili koshi yeulu. Konima eshi alombwela omhepo ipepe nokuyeleka omeva, ndele talongekida odula oshoyo omingugumo noushelu, okwa ke lipyakidila nuunongo ndele takwashilipaleke naana kutya aishe oyalongekidwa noyafikama. Ndele nee okwa lombwela omunhu ndele tatii: “Okutila kalunga okwo uunomgo nokukuma owii okwo eendunge” (Joba 28:20-28).
Uunongo omaano haadi ku Kalunga oo haavatele ovanhu vahoolole eshi vahala nokuulika uuleli wavo shelikwateelela kehalo lakalunga. Ohautuvatele tuudeko oinima pamhepo yaye, okudimbuluka oshili noku longifa oshili osho tumuhambelele nasho. ⁵Ndele ngee umwe womunye okwa heap uunongo, ne u indile ku Kalunga ou e hole okuyandjela aveshe nokuhe nokungongota opo nee ote upewa (Jakob 1:5). ⁷Okwiindila uunongo osho oshiima shafiamana todulu oku ninga (omayeletumbulo 4:7). ¹⁷Ndelenee uunongo ou hau di kombada tete owa yela nopo nee u nombili nou nolukeno nowiitaveleli nouyadi onghenda noiimati iwa; kaunomalimbililo ile oihelele (Jakob 3:17).
Tila omwene kalunga osheshi oye ashike hayandje uunongo. Uunongo ihauhangika muunyuni, ashike keshe shimwe shapamba keshito otashiholola uunongo,ou fyee itatudulu okuudako. Uunongo ouna odiiililo iwa oyo yatameka netilo kalunga nohaulimonikila ashike ngeenge wadja muulunde. Uunongo ohaudi metilo Kalunga, opo nee towuuduko ndele topewa eshiivo. ⁷Etilo Kalunga olo etameko luunongo, ashike omalai omeyele uunongo nomapukululo (omayeletumbulo 1:7). Epsalome 111: 10 ota li tii: Etilo lashili laKalunga olo efina [ofundashi, nolafimana] lUunongo. Eshiivo liwa nomutima haudulu okutambula omalongo ounewe ashike kwaavo hava wanifa po ehalo laKalunga. Omwene ota tangwa fiyo alushe. ¹⁰Uunongo oha uuya ngeenge hatudimbuluka uunene waKalunga nokulinyongamena Yehovah (Omayeletumbulo 9:10).
etameko lokumona uunongo okukala tohambelele omwenne Kalunga. Uunongo wovanhu kauna omanyamukulo. Eshiivo nehongo olina eengaba dalo. Opo nee tuudeiko onghalamwenyo otwa pumbwa uunongo oo hauhangika ashike mondjovo yOmwene. Eshi twamona kutya kalunga otakavalula keshe shimwe hatu ningi, otwa pumbwa okulonga nuuyuuki hatudimbulukweni nokutua Kalunga okuli nafye efimbo keshe nokukala hatulandula omilandu daye. Opo nee ohatudulu oku ka la nuunongo ngeenge hatumufimaneke.
Uunongo ihaulandwa. ¹⁵Uunongo ihau landwa noshingolde ile ongushu yawo uyelekwe pamwe noshishiliveli (Joba 28:15). ¹⁶Keshe umwe okwa hala oshingolde ashike uunongo ouna ongushu ihapu. oshishiliveli ohashi kongwa ashike omutima weudeko ohauyandje eteyo liwa (Omayeletumbulo 16:16). ¹²Uunongo owafa ashike oshimaliwa, kakele uuwa weudeko oyou: uunongo ohau amene ou euna (Omuudifi 7:12). ¹³Omghee ngeenge uuwete wafa wakotoka, wuuditeko omilandu dOmwene, holola nee oilonga yoye yonghalamwenyo yoye iwa, mengungungumano lounongo (Jakob 3:13).
¹⁰Ekuva ngeenge olanguda ndele kapena ou aupika eememo dalo ndele yee nalongife eenghono dihapu ashike uunongo ohau eta efindano (Omuudifi 10:10).
Ohashipula uunongo uhapu opo ukale muunyuni uhena eitavelo. Ohatudulu okuulika uunomgo mokufimaneka eshi shoshili nashi shili mondjila ngeenge tuli ominge nashi shapuka. Onghatu yotete opo uninge eendunge okuninga eyooloko pokati kowii nouwa. Kalunga ote ketuvatela mokupitila mondjovo yaye, momhepo yaye nomolutu laye lwopaukriste. Uunongo neudeko owafimana udulife okukala una eendunge ile wahongwa molwaashi omunaendunge ile omhuhongwanhu otadulu oku hekwa. ¹⁹Osheshi uunongo wounyuni ou oo oulai koshipala sha Kalunga osheshi opa shangwa “ ovanongo ote va yulu momakoto avo” (ovakorinto 3:19). ⁵Ponhele yaasho lineekela mOmwene nomutima woye aushe ndele ino li kololela komaliudo oye mwene. Nomutima woye aushe likololela mOmwene eku kwatele komesho ndelenee yee teku kwatele yoo komesho momatokolo oye (omayeletumbulo 3:5). Inokala uhole eendjila duunyuni . inokala uhole omauwa uunyuni. Ohole yuunyuni ohai finineshi ohole yOmwene. Onghee hano keshe shimwe shili muunyuni shahala eendjila doye, shahala keshe shimwe shoye, ile shahala okukukala shafa shafimana unene kasha na sha naTate kalunga. Oshahala ashike oku ku tongola ko kuye. Uunyuni naa ishe eyi wahala kaili mondjila ndele nee ou taningi eshi Omwene ahala , ote li mongele omwenyo waalushe (Johaness 2: 15-17).
Eshiivo/Owino
¹³Omutima womunaendunge taulikola eshiivo. Nokutwi kwovanongo takulikola eshiivo (Omayeletumbulo 18:13).
Omalalakano ange oyaa kutya omitima davo otadi tuwa omukumo ndelenee voo vahangana Mohole, opo nee ovo ota va kala vena eudeko , voo vadule oku shiiva oiholekwa yaKalunga. Osheshi muye omwahondama aishe ei ina uunongo neshiivo (Ovakorinto 2:2-3)
Eshiivo laKalunga osho oshinima shimwe shafimana omunhu tadulu oku kala ena. Onghee hano oshayela kutya okukala ushi Kalunga inashiwana natango; ndele nee eshiivo laKalunga na li kupandulilife ekwatafano leni nOmwene.
Eshiivo omaano haadi kukalunga ,oo aavatele ovanhu vakale vuuditeko iinima yopamepo. ⁶Osheshi Omwene oha yandje ounongo mokanya kaye tamu di eshiivo neendunge (Omayeletumbulo 2:6). Eshiivo Omwene heli yandje naau emufimaneka ote ke limona. Ohayandje omaano uunongo okudja melimba laye laalushe luunongo. ³³Oule ufike peni woupuna no weendunge nowounongo waKalunga? Omatokolo aye ohaa konakonwa kulyelye neendjila daye olyelye e di shii (Ovarooma 8:33).
¹Otu shi shii atusheni kutya otu neshiivo. Okushiiva otaku nenepekifa ndele ohole otai tungu. ²Ngeenge umwe eshi afa ashiivasha, ina shiiva natango ngaashi e nokushiiva. ³Ndelenee ou ehole Kalunga oye a shiivika kuye (1 Ovakorinto 8: 1-3).
Okuya komesho meshiivo lakalunga oshitopolwa shopaukriste ndelenee oshinima omukriste keshe ena oku enda musho. Kaleni nokukula mefilonghenda nomokushiiva Omwene Omukulili wetu Jesus kristus efimano olaye nonena nofiyo okefiku loukwaalushe Amen (2 Petrus 3:18).
²⁰Tuvikila nokudiinina eshi weshipewa, ove yepa oma popyaano a nyanata noongaho neemhata doipupulu hadi tiwa eshiivo vati. ²¹Eshiivo e li la itavelwa kuvamwe, ava ve liteeka eitavelo. Efilonghenda na li kale nanye (1 Timoteus 6: 20-21).
Uudiinini/Eitavelo
Eitavelo olo elineekelo la pama, okulineekela osho tashi teelelwa nokuliyukifa painima ihe wetike. Osheshi omulo ovakulunhu vanale va pewa ehepaululo liwa.meitavelo otu udite ko nokutya ounyuni owa tungifwa ondjovo yaKalunga noinima ei I wetike inai dja moinima ihe wetike.Kapena ou ta dulu okuwapalela Kalunga ngeenge kape neitavelo osheshi ou ta ehene kuKalunga e nokwiitavela nokutya, oko e li, naava tave mu kongo, ote v ape ondjabi (Ovaheeberi 11:1-3 & 6).
Eitavelo omaano haadi kuKalunga, haetuvatele tumulineekele nokunwefamo vakwetu vemulineekele yoo. Kutya onghalo oili ngahelipi eitavelo olo efina/omidi dakeshe shimwe hatu ningi. osheshi mwa xupifwa konghenda omolweitavelo, lo inali dja munye vene olo oshali yaKalunga. Halwoilonga, opo paha kale nande umwe te litange (Ovafeeso 2: 8-9). ¹⁴Ovamwatate otashi kwafa shike, umwe ngeenge tati oku neitavelo ndelenee ye ehe noilonga? Eitavelo eli ota li dulu oku mu xupifa tuu mbela? (Jacob 2:14).
Eitavelo olina ashike odjo imwe nondjila imwe hano ondjovo yakalunga. ¹⁷Manga inolineekela, ouna oku pwilikina shapo ongeenge ondjovo yakristus yaudifwa, ndelenee kapena vali eshi una oku pwilikina (Ovarooma 10:17).
⁷Opo nee eitavelo ohaliya ngeenge wapwilikina nokupwilikina ondjovo yomwene (2 Ovakoeinto 5:7). Osheshi ohatu ende meitavelo hamokumona. ⁸Oye ou mu mu hole, nande inamu mumona, naau mwe mu itavela nande kamu mu wete paife ndele mwa hafa nokushambukwa nehafo hali nyenge okutumbulwa nola yela shili. ⁹Fiku tamu ka hanga efikilo leitavelo leni, exupifo leemwenyo deni (1 Petrus 1:8-9). ⁴⁰Inandi kulombwela kutya ngeenge owiitavele, oto mono efimaneko lakula laKalunga? (Johaness 11:40). Natwii taveleni nande katu wete sha, shaashi ngenge uwetesha ngao inopumbwa va li oku itavela shaahi eshi uwete ota shi ku pe nale uumbangi onghee inashipumbwa eaitavelo lasha.
Eitavelo oha li yelekwa nongushu ndele kashifi nefimbo. ²⁰Ndele nee ta ti kuvo: omolwaeitavelo leni linini osheshi oshili handi mu lombwele ngeno okwa li muneitavelo lifike pombuto yoshinapi ngeno otamu dulu oku lombwela omhunda ei: lilundulula po apa ove ulundulukile kwinya ngeno tai lilundulula po ndele kaku noshinima tashi munyenge (Mathew 17:20). ³²Oyo okandji kanini ke dulike keembuto adishe, ndele tai kulu, oyo I dule oimbodi aishe ndele tai ningi omuti needila dokeulu otadi uya ndele tadi tungilemo oihadi yado moitai yao (Mateus 13:32).
Eitavelo letu ota li kayelekwa. Oshafa ashike oshingoldo inashiyelekwa kashifisha osho yo eitavelo ina li yelekwa kali na ongushu. Ovamwatate hafeni shili ngeenge tamuhangika ko mahangaulo opahapu. osheshi omu shi shii kutya okuyelekwa kweitavelo leni otaku longo elididimiko. Ndelenee elididimiko nali kale li noshilonga sha wana opo mukale mwa wana muhe noshipo nomuhe na eshi mwe shi pumbwa (Jakob 1:2-4). ¹Omadilaadilo eni a kanyatelifeni komuyapostoli nook mupristeli omukulunhu wehepaululo letu, Kristus jesus (ovaheebeli 3:1). ²³Tu dameni hano mehepaululo. Tu diniineni ehepaululo leteelelo letu tuhenomatengauko, osheshi omuudaneki oye omudiinini! (Ovaheeberi 10: 23).
Eveluko
⁵ndele yee nee okwa tuwa molwo matauluko etu, nokwa nyanyaulwa molwowii wetu. Ehandu ole mu ole mu hanga opo tu kale tuna ombili, ndele twa velulwa molwoipute (Jesaya 53:5).
¹⁷Osheshi ame ohandi ku pe uukolele noku kuvelula, Omwene osho ati (Yelemiya 30:17).
Onghee Omwene okwa ti ohandi kupe ukolele ndele handivelula oipute yoye aishe. Oye ou a humbata ye mwene omatimnba etu molutu laye noku a londeka komushiyakano, opo tu longe ouyuki, eshi twa fya mo moulunde; oye ou mwa velulwa loipute yaye (Petrus 2:24).
Eveluko omaano mawa; longifa eenghono develuko domwene, uvelule omunhu ou tamono oixuna. Eveluko omaano aa a pumbwa oku ta,mbulwako neitavelo. Mu Markus 5:25-34 otwa lesha mo omukeinhu ou kwali tatika ohonde uule weedula omulongo nambali. Okwa ti: ndele ngee ame ondakwata oikutu yaye ohandi kala nawa. Okwa kwata oshikutu shaye neenyala daye ndele nee eitavelo laye ole mu velula. ³⁰Ndele jesus eshi e udite muye mwa dja eenghono okwa pungulukila mokati kovanhu ndele tati “ olyelye a kumakoshikutu shange” (markus 5:30). ³⁴Ndele okwa tya kuye, eitavelo loye olekuvelula. Inda nombili ndele nee kuna vali uupyakadi washa (markus 5:34).
Evelulo oha li etwa kokupwilikina nokufimaneka ondaka yOmwene. ²⁶Ndele tati “ ove ngeenge to pwilikine nokudiinina ondaka yOmwene kalunga koye ndele to longo eshi sha yuka momesho aye, ndele to dulika koipango yaye nokeenghedi daye opo nee itandi ku undulile oshiponga nande oshimwe sha oyo amen da undwila kombada yoshilongo shOvaegipiti, osheshi aame omwene ou tekuvelula (Exodus 15:26). Oshitya Rapha ota shiti eveluko, okutula ponhele. Yehovah Rapha otashi ti “Kalunga ou havelula.” Yehovah Rapha olo Edina limwe laKalunga ta li ndjadjukununa omaukwatya aye okuvelula.
Elidilululo oha li eta eveluko. ¹kalunga okwe efela ehalo laye ashike otetuvelula (Hosea 6:1). ¹⁴ndele nee ovanhu vange ava vaifanwa medina lange, ota ve li ninipike nokukonga oshipala shange ndele tavaaluka meendjila domilaulu, ame oha ndi ke vauda ndele handivadimi po omatimba avo ndele hand pe eveluko (2 Ovakorinto 7:14).
Mondjovo, jesus okwaninga omavelulo mahapu ndele tuu natango Omwene oye tavelula –fye itatudulu oku velula nande oumwe. ¹⁷Okwa kufa omauvela etu nokwa umbata omikifi detu (Mateus 8:17). ⁶Teelela ame ohandi eta ukulele neveluko; ame ohandi keva velula ndele handivaulikile ombili noshili shange (Jeremiya 33:6). Eenghono develuko lOmwene oha di pitile momalutu ovanaudu. ¹⁴Ope na tuu umwe mokati keni ta vele? Oyen a ifane ovakulunhu veongalo ndele voo nave mu ilikanene ndele nave mu vaeke omaadi medina lomwene. ¹⁵Neilikano leitavelo ota li xupifa omunaudu Omwene note mu yambukifa po, ndele ngeenge okwa hangika a tula etimba otae mu kufilwa po. ¹⁶Hepaululeni omatimba eni, nye mu ilikanenafa ne, opo mu velulwe eilikano lashili lomuyuki otali dulu shihapu (Jakob 5:14-16).
³Ohavelula omitima dina oluhodi ndele nee yee tavelula oipute (episalome 147:3). ²Linyongamena omwene lutu lange ndele ino dimbwa omauwa aye aeshe ³Ou hadimi po omatimba oye nokuvelula omikifi doye (episalome 103:2-3). Kalunga oye ou havelula, hetupangele pambelela, pamepo nopomaliudo.
Oimyengandunge
²²Jesus omunasareti omulumenhu tuu ou mwe mu hepaululilwa kuKalunga moilonga yeenghono nomoinyengandunge nomomadidiliko oo kalunga e mu longifa mokati keni ngaashi vene mu ashii (oilonga yovayapostoli 2:22).
Omaano oikumwifa longa ,oilonga yakalunga yopamepo oo hapatulula eudeko lomunhu, noku etifa ovanhu veli pule, opo nee yee aulike uunene waye nokuyandja eenghono kondjovo yaye opo nee ovanhu otava dimbulukwa kutya Kalunga omo eli muunyuni. Oikumwifalonga oinyengandunge hainingwa oyo ashike omaukwatya yiilonga yaKalunga. Oshikumwifa longa otashi dulu oku ningwa kuKalunga yeemwene ile ota dulu oku longifa omunhu. ²⁶Pamapopyo ovanhu kapena nande oumwe, ndele nee nakalunga keshe shimwe otashi shiiva (Mateus 19:26).
Jesus omunaenghono minima eyi hanini, ndele hamokupopya ashike. Jesus okwa longa oikumwifalonga opo akolekele ovanhu ondjovo yaye yee okulonge ovapiya vaye oshili shakalunga. Eshi ngoo hatu itavele kutya jesus oye Kalunga osho ngoo hatu kamona eenghono daye nohole yaye. Iikumwifalionga yediminepo laye oha I eta evelu ko ndele taishendje eenghalamwenyo daavo vemulineekela. ¹⁴Oove Kaslunga koikumwifalonga noinyenga ndunge! Tatango ohuulike eenghono doye (Episalome 77:14).
¹⁷Manag tuudifa iilonga yaJesus,ombiibeli otaiti kutya; omadidiliko noinyengandunge ota I landula ovo vaitavela (Markus 16:17).
Exunganeko
Lalakaneneni ohole nyee mu lihalelele shili eeshali dopamhepo, ndele unene osha li youxunganeki (1 ovakorinto 14:1).
Okuxunganeka eenghono hadi yandwa komepo iyapuki komwiitaveli apopye omalombwelo haadi kOmwene. Oo ihaadi kuunongo wovaitaveli voovene, keudeko ile kehongo. Exunganeko iilonga yakalunga ndele kaifi yetu.
Ndele ngeenge aveshe otava xunganeke notamu uya umwe ou ehe neitavelo ile ou ina longwa opo aveshe tave mu hololele oushima waye noku mu tomha. Nosho oiholekwa yomutima waye tai hololwa ndele ote lipwipwike oshipala shaye nomokwiilikana Kalunga ota hepaulula nokutya: Kalunga oku li shili mokati keni (1 Ovakorinto 14:24-25). omwiitaveli otadulu oku kala omupitifi womaano aakalunga oo haa yandwa mondjovo oyo haidi kuKalunga ndele hakomwiitaveli yeemwene. Elalakano lexunganeko oku yambulapo ovanhu va kalunga.
Omaxuneko aaye ohaapamgulwa. ²⁹Ovaxunganeki nava popye vavali ile vatatu noovakwao navediyakele (1 Ovakorinto 14:29). Omhepo ina mu I dima po. Okuxunganeka inamu ku dina. Konaakoneni aishe nyee mudiinine eshi shiwa. Kukumeni ashishe shanyika owii (1 Ovatessaloniki 5:19-22).
Oinakuwanifwa yovapolofeti okwa li oku ungaunga nokupukulula omalunduluko oveta taa di kOmwene. Ombiibeli oyahonga oshili nomapukululo ovaitaveli ometulondwela. ⁵Elai talidini uuteku duliko waxe, ndelenee ou tatambula ehanyeno ota ka ninga omunongo (omayeletumbulo 15:5). Okushendja eenghalamwenyo detu opo tufimaneke kalunga luhapu ohashi pula elididimiko, nelitulemo. Natukongeni ovanhu ava tava oshili kombinga yomaunghundi etu meenghalamwenyo detu. ³¹Osheshi nyee muna omito yokuxunganeka mwashikulafana opo aveshe valongwe naaveshe vakumaidwe (1 Ovakorinto 14:31).
Eendunge
Opo mushiive okutongola oinima ei iwa unene mukale fiyo okefiku lakristus mwakoshoka nyee muhalimbilike nande omunhu (Ovafilipi 1:10).
Osheshi ondjovo yakalunga oi nomwenyo neenghono noi neenemo I dule eongamukonda leememo keembinga mbali, otai tu, ndele tai tongola omwenyo nomhepo, eengolo domungo; ndele I shii okutokola omadilongo nomadilaadilo omutima.ndele kape na nande oshishitwa shimwe sha holekwa moipafi yaye, ndelenee aishe oya kala ngaho poluhaela momesho aye, kwaau tu noku mu lihepaululila (Ovaheebeli 4:12-13).
Ondjovo yuaKalunga otaiti okutongola omadilaadilo omunhu. Okutongola oha ku vatele omunhu aninge eyooloko ngeenge oshinima oshinasha tuu nakalunga ile nuuyuuki.
Pendula ongushu yondjovo yakalunga tashipitile meulikilo. Eendjovo adishe dokanya kange oda yuka, mudo kamuna nande ekengelelo noipupulu.odo adishe da yela da yelelela ova naendunge noda yuka kwaava vamona eshiivo (Omayeletumbulo 8:8-9).
Okukonga Eendunge olo efindano lava vahala okweenda muuyuki. ⁹Olye akotoka? Naveli pule oshinima eshi. Olye omunamyele ndele takoneke oinima eyi? Osheshi eendjila domwene da yuka novayuki ohava ende nado, ndele nado ndelenee ovahenaKalunga ohava pundukile mudo (Hosea 14:9). Aame omupiya woye, penge omayele ndi koneke ehapaululo loye (Epsalome 119:125).
Omumwa nge, oinima ei iha dje mo momesho oye, diinina eshiivo neendunge. Opo nee yo tai ka ninga oukali womomwenyo woye noulenga womofingo yoye.opo nee ho ende nawa nondjila yoye, ndele ito likwayula omhadi yoye. Ngeenge to ka nangala, ito ka haluka ndele ngeenge to nangala eemhofi doye tadi ka kala ditalala (Omayeletumbulo 3: 21-24).
Okupopya Momalaka
ndele efiku laPentekoste eshi la fika, vo aveshe ova hangika va ongala monhele imwe. Ndele ohaluka meulu omwa dja oshihomo ngaasho sohikungulu shinene tashi ende, ndele osha yadifa ondjuwo aishe omu va kala omutumba. Ndele opa monika kuvo omalaka a fa tukauka nakeshe limwe tali wile kombada yakeshe umwe mokati kavo. Vo aveshe ova yadifwa omhepo iyapuki ndele ova hovela okupopya omalaka amwe e lili Omhepo ngaashi evapa ou shi popya (Oilonga Yovayapostoli 2:1-4).
Osheshi ounta popi omalaka ita popi novanhu ota popi naKalunga; osheshi kape na ou e mu udite osheshi otapopifwa komepo oiholekwa. Ou tapopi omalaka ote litungu ye mwene ndele ou ou taxunganeke ota tungu eongalo. Onda hala ngeno amushe mu popye omalaka ndele unene nda hala mu xunganeke; osheshi ou ta xunganeke oye e dule winya ta popi omalaka okuninga ta fatulula eongalo opo li tungwe (Ovakorinto 14 2 & 4-5).
Oshipewa shomalaka oha popifa omunhu omalaka aa inelihonga nale opo avatele ou ihemapopi. ⁶Ngeno ondi uye kunye handi popi omalaka ohandi mukwafa shike ngeenge itandi popi mehololo ile mokushiiva ile nokuxunganeka ile mokulonga? (1 Ovakorinto 14:6). Okupoya momalaka oshafimana kwaau haudu kalunga Melaka laye mwene, ashike ihashitisha kukeshe umwe shapo ongeenge shafatululwa.
Efatululo lomalaka
Onghee hano efeni ou tapopi momalaka emafatulule ( 1 Corinthians 14:13).
Oshipewa shokufaatulula omalaka hano osho eenghono dokuudako nokufatulula oipopiwa yomalaka ayooloka ndele momatula melako loye mwene. Oshipewa shiilile ashike ohashi monika shafa shakwatakanifwa kumwe noshipewa sho kupopya momalaka.
Oku haena eshiivo lopetameko lelaka osho hashshi yoolola oipewa yopamhepo kwaai yopaushitwe oponukale to dulu okuudako nokupopya omalaka mahapu.
Elalakano okwa li opo keshe umwe adule okuudako yee amonemo uuwa moshili taipopiwa. Ka kwa li pen a uuwa kovakwaneongalo mokuuda oshinima veshi udite. Okulideulila oshipewa shomalaka kashiana ondjabi yasha. ²⁸ndele nee ngeenge kape na omufatululi, nava mwene meongalo vo ve li popile voovene nKalunga (Ovakorinto 14:28).
Oyiimati yamhepo muyapuki oyo oidjemo yokukala tuna omhepo iyapuki meenghalamwenyo dovakriste. Limwe lomomalalakano amhepo muyapuki teuya momghalmwenyo yomukriste okushendja onghalamwenyo yaye. Oilonga yamhepo muyapuki okushendja efano omu ovanhu havatelele ovakriste ndele tevaningi naana vakale ngaashi yee.omukriste kena naana efikilo mokuulika oyiimati yaye yamepo muyapuki. Shaashi olo elalakano limwe lakula longhalamwenyo yomukriste opo eshi tai komesho apitike omhepo iyapuki yeete oyiimati yaye iwa meenghalamwenyo detu. Nokupitika omhepo iyapuki ipondole omahalo aeshe uulunde. Oyiimati yopamhepo oyo Omwene ahala etuulikile atuvatelwa komhepo iyapuki.
Otamu va koneke koiimati yavo. Eeviinyu ohadi likolwa ngeno komano ile eenghwiyu keeshosholo? Osho omuti keshe muwa ohau ima oiimati iwa, ndele omuti mwii ohau ima oiimati ii; omuti muwa itau dulu okwiima oiimati ii ngaashi omuti mwii itau dulu okwiima oiimati iwa. Keshe tuu omuti ihau ima oiimati iwa otau kewa po ndele tau ndele tau ekelwa momundilo. Onghee hano otamu va koneke koiimatiyavo (Mateus 7:16-20).
Ndelenee oiimati yOmhepo oyo ei: ohole, ehafo, ombili, onheni oukaume, ouwa oudiinini, engungumano, elididimiko. Kapena nomhango I nondubo noilonga ya tya ngaha. Naava vaKristus jesus ova valelaombelela yavo molwisho lavo komushiyakano.hano ngeenge out nomwenyo wOmhepo tu kaleni yo nokweenda mOmhepo. Inatu kaleni ovakongi vefimano longaho nokushindafana nokufilafana efupandubo (Ovagalati5:22-26).
